Konji-ljepota i ponos
21.08.2006., ponedjeljak
Oprema za konja i jahača !
Za sportsko jahanje postoji cijeli niz različite opreme Tu opremu možemo podijeliti na dvije osnovne skupine 1. Osnovna oprema: a) oprema za jahanje konja b) za održavanje konja c) oprema za jahača 2. Dodatna oprema a) oprema za jahanje konja b) oprema za jahača OSNOVNA OPREMA: Osnovna oprema za jahanje konja je: -Uzda ( sa žvalom) -Sedlo s podsedlicom. Osnovna oprema za održavanje konja: -Četke -Masti za kopita -Šamponi -Deka Osnovna oprema za jahača je: -Jahaća obuća ( jahaće čizme ili cipele s čepsama, kod rekreativnog jahanja to mogu biti tenisice ) -Jahaće hlače (kod rekreativnog jahanja to može biti trenirka ) -Kaciga. DODATNA OPREMA Dodatna oprema za konja: -Amortizer ( štiti greben i leđa konja od ozljeda koje može nanijeti sedlo ) -Štitnici za prednje i zanje noge Dodatna oprema za jahača: -Rukavice (dobrodošle su za jahanje na terenu i kod konja tvrđih na žvali ) -Korbač -Bič -Mamuze -Zaštitni prsluk ( služi da ublaži povrede pri pad s konja ) Svu potrebnu opremu možete nabaviti u http://www.equitatus.hr Miagra ( Maksimirska ulica ) Pevecu (Jankomir) – I kat www.remenarpavlovic.hr ( Vinkovci ) "GUMEX EKO" Ivanić Grad, Vulinčeva 10 tel.: 01/2882-811 |
19.08.2006., subota
Kastracija pastuha
17.08.2006., četvrtak
Otrovne biljke za konje
ORLOVSKA BUJAD Orlovska bujad (Pteridium aquilinum) sadrži cijanogeni glikozid, kafeinsku kiselinu i nedefinirane tvari koje uzrokuju aplastičnu anemiju i hematuriju. Konji držani na paši izbjegavaju bujad pa su trovanja vrlo rijetka. Naprotiv, bujad u sijenu dovodi do otrovanja kumulativne prirode, pa se toksično djelovanje manifestira odredenim simptomima. Nekoordinacija pokreta i smetnje u ravnoteži poznate su pod imenom "Bracken staggers" (teturanje). Od ostalih simptoma javljaju se bradikardija i srčana aritmija, žučkaste sluznice, kolika i uginuće. Konji ugibaju u kloničnim grčevima, a zbog nedostatka tiamina uz grčeve se javlja opistotonus. Otrovanje je akutno, a uspješno liječenje provodi se davanjem vitamina B, (tiamina) kao specifičnog protusredstva, u velikim dozama, u venu i mišić. Dobro je davati zob u zrnu uz dodatak suhog kvasca. POLJSKA PRESLICA Ako se nalazi u sijenu, posebice je otrovna za konje. Kod trovanja s poljskom preslicom (Equisetum arvense) razdoblje od početka trovanja do prvih simptoma (latencija) može iznositi nekoliko mjeseci. U kliničkoj slici prevladava sindrom poremećaja nervnog sustava. Opća preosjetljivost redoviti je znak otrovanja (uzbudenje, razdražljivost, zločudnost, hiperestezija kože, trzanje uškama, usnama i nozdrvama). Poremećena je i vegetativna inervacija ( bradikardija, snižen tlak i tjelesna temperature ) a toj etiologiji pripisuje se tahipneja, hipotonija crijeva i pojačani spolni nagon u kobila. Na kraju se javlja poremećena sposobnost kretanja, statička ataksija i uginuće. Ako se ne promijeni sijeno koje sadrži preslicu i u obrok ne uvrste odredene hranjive i biološki djelatne tvari (zob i kvasac, tijamin u većim dozama uzastopno u mišić) do uginuća dolazi nakon 6 do 7 tjedana. Otrovanje preslicom poznato u Hrvatskoj kao "pijanost konja" najčešće se pojavljuje u predjelima uz Savu prema Samoboru, oko Zagreba, Velike Gorice, u Posavini, Lonjskom polju i sl. VUČJA STOPA Vučja stopa (Aristolochia clematitis) vrlo je otrovna biljka (naročito sjemenke) kojom se najčešće otruju konji. U sijenu se prepoznaje po izrazito žutosmeđoj boji koja odudara od drugog bilja. Sadrži alkaloid aristolochin ali je glavni toksični agens aristolohinska kiselina. U konja su početni simptomi otrovanja iznenadni gubitak apetita i smanjen prohtjev za vodom, a edemi i transudacija u tjelesne šupljine uvijek su znak teškog otrovanja Istraživanja su pokazala da se konj može otrovati sijenom koje sadrži svega 2 do 3 stabljike vučje stope s listovima (0,5 posto) po kilogramu sijena nakon samo jednog takvog obroka. Lišće i stabljika vučje stope su neugodnog mirisa i okusa pa je konji nerado jedu. Osušeno lišće lako se drobi i vrlo ga je teško izdvojiti iz sijena. Ova biljka je rasprostranjena u nizinskim predjelima Hrvatske, a raste i u Istri i na otocima. JESENSKI MRAZOVAC Jesenski mrazovac sadrži kolhicin i kolhicein, dva alkaloida otrovna i u svježem i u sušenu stanju. Odrasli konji na paši izbjegavaju mrazovac, a otrovanje je moguće sijenom (najviše alkaloida sadrže zrele sjemenke). Na kolhicin (kumulativni otrov) je osobito osjetljiva ždrebad. Kako se otrov izlučuje mlijekom ugrožena je i ždrebad na sisi. Blaža otrovanja traju dva do tri dana. Kod konzumiranja većih količina klinički znakovi otrovanja su pojačano slinjenje, profuzno znojenje, otežano disanje, kolike i smrdljiv proljev a moguće je i uginuće (paraliza dišnog sustava) koje se javlja već kroz nekoliko sati. Liječenje je simptomatsko a sastoji se u ispiranju želuca i potkožnom davanju atropina (0,02 do 0,1 g). Davanje atropina može se i ponoviti ako se bilo nije ubrzalo a zjenice proširile. Zatim se daje životinjski ugljen ili taninski pripravci te provodi simptomatsko liječenje. |
15.08.2006., utorak
Filmovi o konjima
14.08.2006., ponedjeljak
Razmišljate o kupovini konja?
Prije nego donesete odluku o kupovini konja dobro razmislite i postavite si dva pitanja: 1. Imate li dnevno MINIMUM 2-3 sata vremana za posvetiti se svom konju? 2. Imate li dovoljno novčanih sredstava za održavanje konja i nabavku potrebne opreme? Ako na bilo koje od ova dva pitanja niste sa sigurnošću odgovorili DA onda kupnja konja možda nije najbolje riješenje? Zašto? Kao prvo, konj je životinja koja je stvorena da trči i boravi u prirodi. Ako nemate barem 2-3 sta dnevno vremena da se posvetite svom konju, takva životinja kojoj je trčanje u krvi, usamljena i zatvorena u boksu silno će patiti, a možda čak i oboljeti od neke psihosomatske bolesti. Kao drugo, dugoročno gledano, sama kupovina konja ( govorimo o prosjećnom konju ) je najmanja stavka. Hrana, smještaj, veterinarske usluge, oprema znaju biti velika stavka i veliki izdatak za vlasnika. Zato prije odluke o kupovini konja trebalo bi se dobro raspitati, sve staviti na papir i dobro razmisliti hoćete li se moči nositi sa troškovima. Na kraju krajeva, da bi se uživalo u jahanju, družilo s konjima, ne mora se nužno imati vlastitog konja. Večina škola jahanja i konjički klubovi jahača zadužuju za određenog konja kojeg jaše i brine se za njega, tako da se između konja i jahača stvara prijateljska veza. |
12.08.2006., subota
Za početnike u jahanju !!!
11.08.2006., petak
Vrste hodova kod konja
Postoje tri osnovne vrste hodova kod konja: korak, kas, galop /postoje razlike i neslaganja po pitanju osnovnih tipova hoda, neki tvrde da postoje 4 osnovna tipa; jedni kao četvrti ubrajaju kenter [radna varijanta galopa] a drugi ubrajaju skok kao četvrti osnovni hod/. Pored osnovnih, urođenih hodova, postoje i "veštački" tj. istrenirani hodovi /to su toelt i pas/. O njima ćemo opširnije govoriti u ovom tekstu… Osnovne vrste konjskih hodova Korak je najsporiji konjski hod - neki ga nazivaju majkom svih tipova hoda. Korak je četvorotaktni hod kod kojeg se noge dijagonalno smenjuju i jasno se čuje udarac svake noge o tlo [po redosledu - leva prednja, desna zadnja, desna prednja, leva zadnja] Po brzini razlikujemo skraćeni, srednji i brzi hod. Poželjno je da zadnja noga pri koraku padne za oko dve dužine kopita ispred prednje /to se uočava kod srednjeg i izduženog hoda/.Stara izreka kaže: Onaj konj koji dobro korača, dobro i galopira. Možda za jahače početnike korak deluje pomalo dosadno i monotono, ali ova vrsta hoda mnogo otkriva o konju, konj koji ima dobre pokrete u koraku, koji deluje istrajno i uporno, taj je sasvim sigurno “jak” i u brzim hodovima. Korak treba da je pravilan i ritmičan - nepravilan korak je velika mana i može ukazati na nepravilnosti u exterijeru, kao i na slabo izvedenu obuku u slučaju najahanog konja. KAS Kas je brži, dvotaktni hod kod kojeg se noge kreću u paru - dijagonalno /leva prednja sa desnom zadnjom i desna prednja sa levom zadnjom/ Periodi kada se noge oslanjaju o tlo su kratki, a između njih postoji takozvana lebdeća faza, kada su sve četiri noge u vazudhu [kao na slici desno]. U zavisnosti od brzine, tu takođe razlikujemo tri tipa - skraćeni [prikupljeni] srednji i brzi kas. Što se tiče trkčkih konja, u najbržem kasu se kreću konji kasačke rase. Treba spomeuti da, iako je kas prirodna vrsta koraka, kod kasačkih grla ona prelazi u neprirodnu - pošto konji u divljini nikada ne razvijaju velike brzine u kasu, vec skaču u galop [što je u kasačkim trkama zabranjeno i povlači za sobom diskvalifikaciju] KENTER i GALOP [u nekim klasifikacijama se svrstavaju u posebne kategorije] Kenter je hod konja u toku kojeg se čuju tri takta [trotaktni]. Noge se kreću u sledećem redosledu - [kenter, kao i galop, počinje uvek zadnjom nogom - recimo levom, zatim sledi druga zadnja u našem slučaju desna istovremeno sa desnom prednjom, i na kraju sledi leva prednja. Ovu vrstu hoda koriste pri treningu galopski grla, zato ga ponekad nazivaju i radnim galopom, a omiljeno je i kod jahača koji svoje slobodno vreme posvećuju četvoronožnim lepotanima i jahanju pošto je udoban i lako se savladava. |